Trenutna situacija na dioničkim tržištima rezultat je odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da uvede visoke carine za sve izvoznike u SAD – 10 % za većinu zemalja, a još više za otprilike 60 zemalja. Cilj ove dodatne mjere u trgovinskom ratu je smanjenje trgovinskog deficita koji bilježi najveća ekonomija na svijetu.
Uvođenje carina u tako velikom obimu bilo je iznenađenje koje povećava neizvjesnost u pogledu buduće inflacije i ekonomskog rasta, kako u SAD-u, tako i u drugim zemljama, te je uzrokovalo značajnije padove na dioničkim tržištima.
Postoji velika vjerovatnoća da je uvođenje visokih carina dio Trumpove pregovaračke taktike i da će stvarno primijenjene carine biti niže od najavljenih. Ne smijemo zaboraviti da viša inflacija i usporeni ekonomski rast nisu scenariji koji bi obradovali američke birače. Na kraju krajeva, negativan utjecaj osjetit će i neki poduzetnici koji su značajne pristalice Republikanske stranke. Ako Trump počne brzo gubiti podršku birača i utjecajnih republikanaca iz poslovnog sektora, mogli bismo očekivati promjenu američke retorike i mjera.
Unatoč spomenutom negativnom utjecaju carina na ekonomski rast, naš osnovni scenarij ne predviđa recesiju u SAD-u. Možemo očekivati da će vanjskotrgovinska aktivnost malo usporiti, dok će u SAD-u biti pritisaka na rast cijena i profitnih marži kompanija. S druge strane, dolaze pozitivni signali iz Europe, koja se odlučnije nego prije usmjerava prema strateškoj autonomiji i oblikovanju okruženja pogodnijeg za ekonomski rast.
Pad koji smo primijetili na dioničkim tržištima početkom aprila mogao bi predstavljati dobru ulaznu tačku za investitore. Iako je neizvjesnost u vezi inflacije i ekonomskog rasta veća nego prije nekoliko dana, vrednovanja dionica sada su niža zbog pada cijena, dok su prognoze budućeg rasta poslovnih rezultata američkih i europskih kompanija i dalje optimistične.
Centralni scenarij ostaje: ove godine ćemo imati globalno nešto niži ekonomski rast i nešto višu inflaciju u SAD-u. Međutim, očekivanja će vjerovatno biti bolja s daljnjim bilateralnim pregovorima. U takvim situacijama, berzanske korekcije do 20% od prethodnog vrha su uobičajene – više od toga znači medvjeđi trend, kojeg obično uzrokuje recesija. Ako centralni scenarij ostane tačan, ne vidimo mnogo prostora za daljnji pad cijena.
Autor teksta: Alexandr Gutirea, Triglav Skladi
