Prinos
Pojam prinosa se može definirati kao stopa povrata na ulaganje. Svaki ulagač prilikom ulaganja određuje svoj očekivani prinos na to ulaganje. Uz pojam prinosa se veže i pojam rizika, jer svaka investicija koja uključuje rizik mora uključivati i određeni prinos, odnosno zaradu za ulagača. Na primjer, za sredstva koja su oročena u prvoklasnoj banci, možemo reći da nemaju rizika, ali je i prinos na ta sredstva za ulagača veoma mali.
S druge strane, za drugačije oblike ulaganja koji podrazumijevaju veći rizik, ulagači očekuju veći prinos, odnosno očekuju nerizičnu kamatnu stopu i premiju na tržišni rizik.
Prilikom ulaganja vlastitih sredstava, svaki ulagač bi trebao sačiniti vlastiti portfelj ulaganja sredstava na način da rasporedi sredstva u veći dio različitih oblika imovine sa različitim nivoom rizika i očekivanih prinosa kako bi u dugom roku rizici bili minimizirani, a prinosi na ukupna sredstva bili izbalansirani.
Rizik
Govoriti općenito o poslovanju bez razumijevanja rizika je nemoguće. Rizik predstavlja neizvjesnost ishoda određenog događaja ili projekta, odnosno ukoliko ishod određenog projekta može imati pozitivan ili negativan rezultat, tretira se kao rizičan. U kontekstu ulaganja, rizik predstavlja mogućnost ili vjerovatnoću da povrat na ulaganje bude manji od očekivanog.
Dvije osnovne komponente finansijskog rizika su sistemski i nesistemski rizik. Sistemski rizik je globalni rizik okruženja u kojem se odvija projekat ili poslovni proces i on utječe na sve učesnike u tom poslovnom okruženju jednako. Ovaj rizik nije moguće diverzificirati. Nesistemski rizik je vezan za određeni projekat ili kompaniju i moguće ga je diverzificirati.
Prema literaturi i istraživanjima, sistemska komponenta rizika čini 25-40%, dok nesistemska komponenta čini 60-75% ukupnog rizika.
Uloga i prednosti otvorenih investicijskih fondova
Otvoreni investicijski fondovi kroz široki portfelj ulaganja, odnosno diverzifikaciju nastoje umanjiti nivo rizika za ulagače, te u dugom roku obezbijediti zadovoljavajući povrat na ulaganje.
Ako pogledamo trenutnu strukturu fonda Triglav Globalni dionički, moguće je vidjeti da se diverzifikacija, između ostalog, vrši kroz nekoliko aspekata i to:
- Geografski – kompanije iz SAD-a čine 42,5% portfelja, Francuske 11,9%, Njemačke 9,3%…
- Sektorski – IT industrija čini 17,4% portfelja, finansije 12,7% portfelja, zdravstvo 11,7%, industrija 10,4%, robe široke potrošnje 8,4%…
- Valutno – USD 52,6%, EUR 30,16%, GPB 3,62%…
Pored navedene diverzifikacije, ključan je odabir kompanija u koje se ulaže, te na primjeru fonda Triglav Globalni dionički je moguće vidjeti da se portfelj sastoji većeg broja pažljivo odabranih najvećih svjetskih kompanija kao što su Microsoft, Apple, Google, Amazon, Caterpillar, Pfizer, Allianz i slično.
Sličan primjer je moguće vidjeti i u portfelju fonda Triglav Obveznički koji je izložen 42,4% prema kvalitetnim državnim obveznicama najrazvijenijih europskih država kao što su Njemačka, Francuska, Nizozemska, Španija i druge, te ostatak prema odabranim najrazvijenijim kompanijama iz različnih sektora i država kao što su Barclays, Citigroup, Goldman Sachs Group, BMW Finance, Mercedes-Benz International Finance, Deutsche Telekom i druge. Sve navedene obveznice su investicijskog ranga.
Prethodno za pojedinačnog ulagača znači da se sredstva uložena u investicijski fond, bez obzira na iznos (bilo to 1.000 KM, 100.000 KM ili 1 milion KM) raspoređuje na cijeli portfelj fonda u koji su sredstva uložena čime se ostvaruje značajna disperzija rizika. Također je važno naglasiti da su sve kompanije u koje se ulaže sa razvijenih tržišta u Europi ili SAD, a izabrane su na osnovu temeljitih stručnih analiza s ciljem da se u dugom roku obezbijedi stabilan i zadovoljavajući prinos fonda.
Stručno osoblje koje upravlja radom fonda vrši kontinuirane analize portfelja i tržišnih kretanja, te u skladu s tim i u skladu sa zadatim ciljevima svakog fonda upravlja portfeljima fondova.
