Ulagači na berzama optimističniji su od čelnika centralnih banaka koji ostaju suzdržani u svojim izjavama.
Ulaskom u novu godinu tok i vrsta događanja nisu se bitno promijenili. Sa stajališta medija, koji su ogledalo dnevnih događanja, zabrinutost pojedinca i dalje je povezana s visokom inflacijom, ratom u Ukrajini i još nekim sličnim brigama koje se vuku iz prošle godine.
Ali, na finansijskim tržištima, koja na temelju kretanja krivih pokušavaju pogoditi smjer ekonomija, je jasno da se optimizam vraća. Kao i obično, kad mnogi ljudi ne znaju objasniti pozitivna kretanja na berzama u lošim uslovima i obrnuto, možemo se i sada zapitati kuda žure berze kad recesija još nije baš zavladala ili odakle dolazi rast obveznica, kad se centralne banke još bore se s inflacijom.
Odstupanja nisu iznenađenje
Takve nedosljednosti su konstanta za berze, jer se finansijska tržišta kreću na krilima nagađanja, zaključaka i očekivanja, koja se, ekonomski gledano, na kraju i ostvaruju.
Ako se fokusiramo na tržišta duga ili obveznica, koja su prošle godine pretrpjela istorijske gubitke zbog očekivanja naglog rasta kamatnih stopa, ove godine su tek počela da se oporavljaju na očekivanjima da će inflacija padati brže nego što centralne banke očekuju.
Ovaj scenarij, koji ima značajnu vjerovatnoću, postaje sve relevantniji. Inflacijska očekivanja Evropske centralne banke (ECB) i Američke centralne banke (Fed) za kraj ove godine već su se na kraju 2022. godine činila relativno visokim, s obzirom na jasan negativan trend na tržištu energije i sirovina. Tako se može ispostaviti da će centralne banke opet pogriješiti u svojim očekivanjima. Ovo posljednje nije ništa posebno i tržišta su se na to već navikla. Na kraju krajeva, baš kao što analitičari stalno mijenjaju svoje prognoze za profite preduzeća ili bruto domaći proizvod zemalja, centralne banke stalno mijenjaju svoje procjene za upravljanje monetarnom politikom.
Ciljni nivo kamata
Početkom mjeseca su održani sastanci dvije ključne centralne banke, britanske Banka Engleske i Federalne Rezerve. Posljednja je blagim povećanjem kamatne stope (+0,25 posto) samo potvrdila da dostiže ciljni nivo podizanja kamatnih stopa, dok je Banka Engleske prilikom posljednjeg povećanja kamatne stope na četiri posto nagovijestila da je možda već stigla na plato.
Ova vijest je obradovala igrače na tržištu obveznica jer je to samo još jedan dio u slagalici maksimalnih kamatnih stopa. Guverneri centralnih banaka još uvijek ne dijele ovaj optimizam sa berzama u svojoj javno izraženoj retorici i manje-više su još uvijek donekle suzdržani. Razlog sporog pada inflacije vide u čvrstom dijelu tržišta i pritisku na plate. Međutim, utjecaj plata obično ima vrlo ograničen utjecaj na inflaciju, posebno ako ne doprinosi dovoljno kupovnoj moći potrošača. Globalno gledano, najnoviji skok cijena ostat će manje-više usidren i podložan normalizaciji lanaca nabavke i oporavku dostupnosti robe, potrošač će ponovo biti zasićen ponudom, što će ponovo početi stvarati deflatorne pritiske. Centralne banke još ne vide takav scenarij na horizontu, ali bi se to moglo dogoditi mnogo brže nego što se trenutno čini.
Autor teksta: Aleš Čačovič, Triglav Skladi
