Komentar dešavanja u bankarskom sektoru

20. Marta 2023.

Komentar dešavanja u bankarskom sektoru

U proteklim sedmicama bili smo svjedoci turbulentnih dešavanja u bankarskom sektoru. To je rezultat erozije povjerenja u kvalitet likvidnih pozicija nekih američkih regionalnih banaka i zabrinutosti za kvalitet bankarskih obvezničkih portfelja, uslijed čega se pojavio strah od potencijalnih nerealiziranih gubitaka pojedinih vrijednosnih papira i rizik depozita, što se odrazilo i na Evropu.

 

Dešavanje u SAD

Počelo je u srijedu 08.03. likvidacijom Silvergate banke zbog nemogućnosti da zadovolji zahtjeve klijenata (pravnih lica) za isplatom depozita. Uslijedio je kolaps banke Silicon Valley (SVB), koja je bila prinuđena na dokapitalizaciju zbog masovnih povlačenja depozita, koja je bila neuspješna. Krajem prošle sedmice regulator je preuzeo kontrolu nad Signature bankom u kojoj su se također pojavili problemi s likvidnošću.

Budući da su povjerenje i sentiment štediša ključni faktori kvaliteta poslovanja banaka, a strah i nepovjerenje mogu dovesti do takozvanog bjekstva depozita, što može ugroziti poslovanje banaka, svjedočili smo brzoj akciji američkog regulatora koji je u cilju stabilizacije bankarskog sektora uspostavio program zajma za spasavanje namijenjen bankama s likvidnosnim nevoljama. Ohrabrujuća je i izjava predsjednika Bidena da Amerikanci i američke kompanije ne treba da brinu o dostupnosti svojih depozita.

 

Šta je zajedničko pomenutim bankama?

Treba istaći da problematične banke nisu sistemske banke, već regionalne banke sa fokusom na rizični kapital, kao što su kripto berze, tehnološke kompanije i start-up (sa izuzetkom Signature banke koja je povezana sa nekretninskom i advokatskom industrijom). U periodu niskih kamatnih stopa ove kompanije su lako dolazile do dodatnih izvora finansiranja za razvoj i širenje poslovanja. Viškove novca čuvale su u bankama kao što su SVB, Silvergate i Signature Bank. Tako su banke bilježile ogroman priliv depozita koje nisu dalje posuđivale, već su investirale u vrlo sigurne, ali istovremeno niskoprinosne američke državne obveznice, što je u skladu sa regulatornim zahtjevima za održavanje likvidnosne adekvatnosti banaka. Zbog labave monetarne politike američke centralne banke prinos na takve obveznice bio je istorijski nizak, što je s pooštravanjem monetarne politike u 2022. godini dovelo do većeg zahtijevanog prinosa na državne obveznice i pada prodajne cijene obveznica zbog čega su banke, u slučaju potrebe za likvidnošću, bile prinuđene prodavati obveznice iz svog portfelja sa gubicima. S druge strane, tehnološke kompanije su se 2022. godine suočile s nedostatkom izvora finansiranja pa su za svoje poslovanje počele koristiti novčana sredstva položena kod banaka.

Kolaps Silvergate banke je specifičniji i vezan je za izloženost “kripto valutama” i isključenje banke sa liste dozvoljenih finansijskih posrednika na kripto berzi Coinbase dok su se dešavanja oko SVB i Signature banke zakomplikovala zbog straha štediša. Agencija za kreditni rejting Moody's objavila je u srijedu da će sniziti kreditni rejting SVB banke sa A3 na Baa1 što je u četvrtak snizilo cijenu dionica SVB banke za 60 posto i navelo klijente da u strahu povuku 42 milijarde dolara depozita (ukupna vrijednost svih depozita na kraju 2022. godine iznosila je 173 milijarde dolara, ukupna vrijednost novca i likvidnih investicija iznosila je 133 milijarde dolara). Strahujući od mogućeg kolapsa banke i posljedičnog sistemskog širenja straha na druge regionalne i banke, regulatori su zaplijenili banku u petak u 9 sati po kalifornijskom vremenu, smijenili rukovodstvo i privremeno obustavili isplatu depozita. Događaji oko SVB banke izazvali su sličnu paničnu reakciju među klijentima Signature banke. Ostale banke koje su se našle u problemima s likvidnošću, ali nisu doživjele sudbinu SVB-a i Signature-a, između ostalih su First Republic Bank, Western Alliance Bancorp i Pacific Western Bank.

Osim toga, u nedjelju su regulatori uspostavili poseban program BTFP (engl. Bank Term Funding Program) uz koji će se bankama u problemima ponuditi jednogodišnji krediti sa fiksnom kamatnom stopom u zamjenu za zalog obveznica koje bi banke inače morale prodati s gubitkom.

U međuvremenu, najveće banke u SAD (JP Morgan & Chase, Citi, Goldman Sachs, Bank of America) zabilježile su najmanji stres i iz operativne perspektive i iz perspektive trgovanja dionicama. Bank of America je, naprimjer, samo u utorak zabilježila prilive depozita od skoro 15 milijardi dolara.

 

Dešavanje u Evropi

S druge strane, prethodne sedmice u Evropi je odjeknulo mišljenje revizora PricewaterhouseCoopers-a da je interna kontrola Credit Suisse-a ocijenjena neadekvatnom, zbog čega je banka pokušala umiriti štediše neuspješnom dokapitalizacijom, što je dovelo do početka zaduživanja kod švicarske centralne banke u iznosu od 50 milijardi švicarskih franaka kako bi se osigurala dovoljna likvidnost. Banka Credit Suisse dugi niz godina ima zlokobnu reputaciju zbog neadekvatnog rješavanja rizika zbog čega se već neko vrijeme bori sa odlivom depozita.

Saopštenje je dala i ECB. Guvernerka Lagarde rekla je da ECB namjerava čvrsto nastaviti sa svojom sadašnjom monetarnom politikom i uvjerila investitore da će se ECB pobrinuti za banke koje se suočavaju s problemima likvidnosti. Dodala je da je bankarski sektor eurozone otporan i u jakoj kapitalskoj i likvidnosnoj poziciji. Treba napomenuti da su evropske banke daleko od tako koncentrisane depozitne baze poput onih kod ranije pomenutih američkih regionalnih banaka.

 

Pogled unaprijed

Ne smijemo zaboraviti da se bankarska regulativa značajno promijenila od finansijske krize 2008. godine na način da se od banaka traži da poduzmu više mjera zaštite od sistemskih i nesistemskih rizika u vidu viših zahtjeva za adekvatnošću kapitala, uzimajući u obzir rizike i implementaciju stresnih scenarija koji omogućavaju viši nivo stabilnosti finansijskog sistema. Regulatori su također postali svjesniji važnosti zaštite štediša te su pažljivi, odgovorni i spremni da uz pomoć različitih vanrednih finansijskih fondova obezbijede bankama neophodnu likvidnost.

Možda je problematična činjenica da bi metoda spašavanja koju sada dobivaju regionalne banke trebala da bude rezervisana samo za najveće i sistemski najznačajnije banke, što stvara presedan da sve banke mogu računati na državnu pomoć, uprkos upotrebi rizičnih i neprikladnih praksi. S druge strane, to nam pokazuje spremnost da se zaštiti bankarski sistem i pred manjim problemima, što nas može ispuniti optimizmom da, čak i ako se situacija pogorša, stvari neće izmaći kontroli.

 

Autori teksta: Vid Pajič i Matjaž Pogorevc, Triglav Skladi

Kontaktirajte nas

Pišite nam, stojimo Vam na raspolaganju. Da biste mogli primiti odgovor, ili ako želite da primate informacije o našim ponudama ili sa tržišta kapitala, molimo unesite svoje kontakt podatke.


    O društvu

    Triglav Fondovi društvo za upravljanje investicijskim fondovima d.o.o. Sarajevo je osnovano 2000. godine pod nazivom Prof-In d.o.o. Sarajevo. Kao jedan od vodećih upravitelja investicijskih fondova u Bosni i Hercegovini, društvo Triglav Fondovi d.o.o ima sva potrebna profesionalna znanja i upravljačke vještine te na taj način ispunjava standarde i uvjete potrebne za uspješno upravljanje investicijskim fondovima.

    Triglav Fondovi d.o.o. Sarajevo je dio Grupacije Triglav.

    Kontakt podaci

    Adresa: Ul. Mehmed paše Sokolovića br. 15 71000 Sarajevo

    Telefon:  +387 33 277 270

    Fax: +387 33 277 271

    Sva prava zadržana © 2021 Triglav Fondovi d.o.o. Sarajevo

    Development by Lilium Digital

    Kontaktirajte nas
    X