Kao posljedica očekivanog smanjenja kamatnih stopa centralnih banaka, padaju i zahtijevani prinosi, posebno kratkoročni.
Na prvi pogled na svjetskim tržištima obveznica proteklih mjesec dana nije se dogodilo gotovo ništa, kao da je nastupilo ljetno zatišje. Inače, zahtijevani prinosi na obveznice i u Evropi i u SAD-u blago su se smanjili, no većih šokova nije bilo.
Posljednje objave makroekonomskih podataka ipak upućuju na hlađenje privrede, što će nagnati centralne banke da već u septembru smanje kamatne stope.
Najprije su tržišta razveselile vijesti s početka jula da su i ukupna i temeljna inflacija u SAD-u niže od očekivane. Godišnji rast cijena u junu iznosio je tri posto, što je najmanje od marta 2021. godine. Na mjesečnom nivou u SAD-u je zabilježena čak i deflacija, znatno manja od očekivane. Slično, inflacija u eurozoni pala je na 2,5 posto.
Tržište rada se hladi
U SAD-u je nezaposlenost dodatno porasla na 4,1 posto, a rast plata također je bio manji. Sve su to znakovi hlađenja tržišta rada, što je jedan od glavnih faktora koji utječu na rast cijena. Prvi put nakon dugo vremena guverner američke centralne banke Fed u svom je govoru istakao kako uz cilj stabilnosti cijena sada više pažnje moraju posvetiti svom drugom cilju – punoj zaposlenosti. To upućuje na labaviju monetarnu politiku. U Evropi se privreda također dodatno hladi i znatno je usporila zbog slabijeg rasta usluga i većeg pada proizvodnje, barem prema anketi S&P Global. Kompozitni indeks pao je na najniži nivo u pet mjeseci.
Upravo zato, prema anketi Bloomberga, ulagači očekuju tri sniženja ključnih kamata već ove godine u SAD-u i najmanje dva u eurozoni. Brže smanjenje ključnih kamatnih stopa zavisit će naravno od dodatnih podataka o inflaciji, uslovima na tržištu rada i u privredi.
Navedena očekivanja većeg i bržeg djelovanja centralnih banaka su utjecala na visinu kamatnih stopa, posebno na obveznice s kraćim dospijećem. Zbog toga je najviše pao zahtijevani prinos koji je obrnuto proporcionalan rastu cijena obveznica.
Odnosi se normaliziraju
Zahtijevani prinos na dvogodišnje evropske državne obveznice od početka juna pao je za 50 baznih bodova ili 0,50 postotnih bodova. Zahtijevani prinos na dvogodišnje američke državne obveznice za čak 52 bazna boda. Nasuprot tome, zahtijevani prinos na dugoročne obveznice znatno se manje smanjio.
Sve je to dovelo do toga da je inverzija krivulje prinosa, koja obično označava recesiju, tek blago negativna i u SAD-u i u Evropi. Zbog toga obje krivulje prinosa postaju sve strmije, što znači put ka normalizaciji situacije gdje dugoročne obveznice donose višu kamatnu stopu od onih s kraćim dospijećem. Podsjetimo, krivulje prinosa su inverzne od jeseni 2022. godine.
Normalizacija stanja na strani inflacije i ključnih kamatnih stopa znači dobre izglede za obveznice, pri čemu državne obveznice ove godine još uvijek bilježe gubitak, a korporativne obveznice bilježe blagi plus. Povećana volatilnost na dioničkim tržištima dodatno povećava atraktivnost obveznica, pri čemu sve upućuje na to da ćemo i u ovom segmentu krajem ove godine vidjeti dobre prinose.
Autor teksta: Radivoj Pregelj, Triglav Skladi
