Dionice u globalnom dioničkom indeksu MSCI World prošle su godine porasle za 24,6 posto.
Posljednja puna sedmica trgovanja prošle godine bila je vrlo volatilna. Najvažniji uzrok nešto veće neizvjesnosti bio je redovni sastanak američke centralne banke Federal Reserve (Fed).
Očekivano smanjenje kamatne stope za 0,25 posto (ili za 25 baznih poena) pratila je nešto manje očekivana komunikacija predsjednika Fed-a. Njihova prognoza inflacije za narednu godinu porasla je na 2,5 posto sa septembarskih 2,2 posto, tako da će Fed biti oprezan u pogledu daljeg smanjenja stope.
Drugim riječima, Fed sada očekuje dva smanjenja kamatnih stopa sljedeće godine, u poređenju sa četiri koja su prognozirali u septembru. Pomalo neočekivano oštrija retorika dovela je do pada S&P 500 indeksa za skoro 3 posto na dan objave, što je bio njegov drugi najgori dan u toj godini.
Neizvjesne državne finansije
Osim toga, politička neizvjesnost u SAD-u donijela je određeni strah na tržište, kao što je moguće “gašenje vlade”, odnosno mogućnost da vladine agencije neće imati novca da plate svoje aktivnosti. Nekoliko pokušaja da se donese zakon koji bi ovo regulisao je propalo, uključujući prijedlog koji je podržao novi predsjednik Trump. Do određenog olakšanja došlo je zbog nešto većeg ekonomskog rasta u SAD-u u trećem kvartalu (stvarni rast od 3,1 posto, očekivani 2,8 posto), potaknutog povećanom privatnom potrošnjom.
Pad vrijednosti dionica obilježio je i evropske berze. Međutim, u Evropi u fokusu nije bila inflacija, koja je niža nego u SAD, već novo upozorenje Donalda Trampa o mogućim carinama na evropsku robu koja se izvozi na američko tržište. Uprkos teškoj situaciji glavnih oslonaca evropske ekonomije i posljedičnom smanjenju proizvodnog sektora, oporavak uslužnog sektora osigurao je da ukupni pad bude minimalan. Velika Britanija je u međuvremenu zadržala kamatne stope nepromijenjene, iako su neki članovi odbora centralne banke glasali za smanjenje, zbog slabe potražnje i slabijeg tržišta rada.
Bez obzira na to šta se dogodilo u posljednjoj sedmici, 2024. godina će biti zabilježena kao još jedna izvanredna godina u pogledu povrata. Prinosi po pojedinačnim klasama ulaganja: dionice u globalnom berzanskom indeksu MSCI World prošle godine su porasle za 24,6 posto, evropske državne obveznice 2,5 posto, evropske korporativne obveznice 4,5 posto i zlato 34,5 posto. Regionalno gledano, američke dionice u indeksu S&P 500 isticale su se s prinosom od 31,6 posto, uglavnom zbog velikog udjela tehnološkog sektora. Svi prinosi su tekući i izraženi u eurima.
Nova godina, nove prilike
Godina 2024. je polako krenula u istoriju, a pred nama je 2025. godina. Vrijeme je za nova pitanja: šta možemo očekivati, gdje tražiti mogućnosti za ulaganje? Vjerovatno nema investitora koji ne bi pristao na slične prinose kao što su bili ove godine.
Ali svaka godina je posebna, okružena prilikama i rizicima, pa nam osvrt na prošlost samo djelomično pomaže. S jedne strane, u godinu ulazimo sa nešto nižim očekivanim privrednim rastom, ali s druge strane, ciklus snižavanja kamatnih stopa će se nastaviti.
Da li će to biti nešto usporeno u Sjedinjenim Američkim Državama, kako ukazuje američka centralna banka, nije toliko mjerodavno. Važno je da inflatorno okruženje ostane na ili se približi ciljnim vrijednostima. Na kraju, ali ne i najmanje važno, i ove godine privreda je doživjela rast uprkos visokim kamatnim stopama.
Za sada ne vidimo potrebu za promjenom alokacije investicija. Na osnovu dostupnih podataka, očekujemo da će ulaganja u dionice ostati najatraktivnija klasa ulaganja. S obzirom na geostrateške rizike i moguće makroekonomske promjene, alokacije će zahtijevati prilagođavanje tokom godine.
Autor Teksta: Slavko Rogan, Triglav Skladi
