Centralne banke će vrlo oprezno snižavati kamatne stope, a ubrzanje dezinflacije još nije vidljivo.
Na tržištima obveznica, vrijeme posljednjih mjeseci je donekle slično vremenu koje trenutno gledamo kroz prozore. Čim se pojavi tračak sunca, oblaci se brzo vraćaju sa povremenim pljuskovima.
Kao što vrijeme ima razloge za svoju dinamiku, tako ih imaju i finansijska tržišta. Makroekonomski podaci se postepeno poboljšavaju, a trend dezinflacije je privremeno zaustavljen. To znači da se posljednjih mjeseci manifestovao efekat prošlogodišnje više polazne tačke za inflaciju, a na finansijskim tržištima, zbog solidnog uslužnog sektora i tržišta rada, se postepeno smanjivao broj očekivanih snižavanja kamatnih stopa u narednom periodu.
Bolji kratkoročni povrati
Takozvana priča “više za duže” ponovo se proširila finansijskim medijima. Za sada ulagači u kratkoročne obveznice ili zapise uživaju prednost u prinosima u odnosu na ulagače u dugoročne obveznice, pa bismo u tom kontekstu s pravom mogli posuditi jedan od najboljih Dončićevih komentara i zamjerke ulagačima u dugoročne obveznice u prilagođenom stilu: “Ne rastemo brzo, ali rastemo brže od vas.”
Baš kao što sa tržišta obveznica dolaze pomiješane informacije, različiti signali dolaze i iz redova članova odbora centralnih banaka. Iz engleske centralne banke se, na primjer, čulo da bi kamatne stope mogle pasti brže nego što tržište očekuje, dok se sa strane američke centralne banke čulo da bi kamatne stope mogle pasti manje nego što tržišta očekuju. Na neujednačene komentare članova ECB, ionako smo već navikli.
Činjenica je da centralne banke nemaju razloga da unaprijed određuju uzastopna snižavanja kamatnih stopa, jer s jedne strane, ekonomski motor nekako uspjeva održati pogone i zaposlenost čak i u periodu visokih kamatnih stopa, a s druge strane inflacija još nije pala na ili ispod tih magičnih dva posto, kojih se guverneri vjerno pridržavaju.
Kina kao faktor rizika
Sve dok je takva dinamika prisutna, centralne banke će veoma oprezno odlučivati o snižavanju kamatnih stopa, a trenutno na horizontu (još) nema faktora koji bi na neki način izbacio ekonomije iz ovog trenda ili ubrzao dezinflaciju. Kina je (bila) faktor u ovom riziku, pri čemu se sad uveliko špekuliše o tome da li će Kina uspjeti da podstakne ekonomiju saniranjem sektora nekretnina ili će samo pokušati malo odahnuti s obzirom na veličinu problema.
Kreditni rast, koji je do sada bio ključno pogonsko gorivo kineske ekonomske dinamike, za sada ostaje slab. Snaga oporavka Kine vjerovatno će se reflektovati na tržište sirovina i energenata, što će se u konačnici odraziti i na inflaciju u Evropi.
Gledajući od početka godine, dugoročne obveznice još ne daju rezultate, jer su ovu godinu počele sa visoke polazne tačke i sa niskim prinosima zbog visokog rasta krajem prošle godine. Ali gledajući dugoročno, dugoročne obveznice na sadašnjem nivou i dalje nam nude dobru ulaznu tačku za postizanje relativno visokog prinosa među obveznicama, ali ne samo za nekoliko godina, već i za nekoliko decenija.
Autor teksta: Aleš Čačovič, Triglav Skladi
