Vodećim ekonomijama ne prijeti recesija, a prognoze rasta dobiti u razvijenom svijetu danas su ohrabrujuće.
Početkom februara, svjetski berzanski indeks MSCI World izjednačio se s najvišim vrijednostima koje su posljednji put viđene početkom 2022. godine, mjereno u dolarima. Ako njegovu vrijednost preračunamo u eure, ona je veća za oko pet posto, jer je u tom periodu ojačala vrijednost američkog dolara.
Najveće zasluge za nove vrhove imaju američke dionice, koje u strukturi svjetskog indeksa sada predstavljaju 69 posto svih investicija, a njihova profitabilnost, mjerena MSCI USA indeksom, premašila je prethodni vrh od prije više od dvije godine za oko osam posto (mjereno u eurima).
Evropa zaostaje za SAD
Evropske dionice su se tek izjednačile sa nivoima mjerenim indeksom MSCI Europe, sa učešćem od 18% u svjetskom indeksu. Japanske dionice, koje imaju šest posto udjela u svjetskom indeksu, su u posljednje dvije godine vodile po rastu u domaćoj valuti sa prinosom višim od 25 posto, ali nagli pad vrijednosti jena znači da je njihov rast u eurima samo oko četiri posto. Ostale zemlje (Kanada, Australija i još nekoliko drugih zemalja) imaju relativno nisko učešće u svjetskom indeksu dionica, a nisu ni porasle iznad prosjeka.
Drugačije je s indeksima obveznica. Indeks državnih obveznica Iboxx danas je tek na nivou iz 2015. godine i kreće se oko 17 posto ispod svog vrhunca s kraja 2020. godine. Iboxx indeks likvidnih korporativnih obveznica, koji ima kraće prosječno dospijeće, je na nivou iz 2018. godine i trenutno je osam posto ispod vrhunca iz 2021. godine. Indeks obveznica izvan kreditnog rejtinga Iboxx HY bond, koji ima najkraće prosječno trajanje i najveći kuponski prinos, već je malo premašio vrhunac iz 2021. godine.
Na relativno skroman rast u posljednje dvije godine uticao je nagli pad indeksa 2022. godine, a potom i oporavak koji se nastavlja i danas, te je donio nove maksimume, barem na dioničkim tržištima. Ovdje se volimo pitati šta slijedi. Da li je ovaj rast održiv ili smo ušli u zonu pregrijavanja berzi?,
Odgovor djelimično leži u istoriji; u prosjeku, berza raste zajedno s rastom poslovnih rezultata. Dobiti kompanija su u prosjeku sve veće, zbog čega i berzanski indeks uvijek iznova dostiže nove vrhove. Međutim, razlike između regija su velike zbog različitih faktora rizika koji utiču na rast kompanija i raspoloženje investitora. Prognoze budućeg rasta zarada danas su ohrabrujuće, barem u razvijenom svijetu. Procjena je da najvažnije ekonomije neće dublje zapasti u recesiju, a na pomolu je i snižavanje kamatnih stopa, što takođe stimulativno utiče na rast indeksa ili rast vrijednosti.
I u slučaju obveznica, pad njihove cijene je ponovo učinio interesantnim njihove kuponske prinose i čak iznad dugoročno očekivane inflacije. Stoga, uprkos već ostvarenim prinosima i novim vrhuncima, očekuju nas pozitivne godine koje može pratiti povremena volatilnost.
Autor teksta: Sašo Ivanović, Triglav Skladi
