Veliku zabrinutost ovoga puta izaziva rastuća cijena nafte.
Septembar je tradicionalno loš mjesec za berze, ali nisu uvjerljivo ušle ni u oktobar. I američki i evropski indeksi značajno su izgubili u prvim danima trgovanja. U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) indeks je pao četvrtu sedmicu zaredom.
Ovog puta veliku zabrinutost izaziva rast cijene nafte, jer njen rast prekida trend pada inflacije, čime se povećava neizvjesnost odgovora centralne banke (Fed) na dalje povećanje kamatnih stopa. Dogovor političara o obezbjeđivanju finansiranja budžetskih korisnika nije bitno utjecao na smirivanje tržišta. Prinos na desetogodišnje američke obveznice tokom sedmice je premašio 4,6 posto, uz neka očekivanja da će prinos porasti na pet posto.
Nakratko, optimizam je unijelo objava podataka o izdacima za ličnu potrošnju, koji su porasli za 3,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, što je najniži porast u dvije godine. Već se neko vrijeme smatra da berze žele loše podatke o tržištu rada u kratkom roku, odnosno povećanje stope nezaposlenosti, što bi moglo biti dovoljno čvrsta osnova da Fed ne mora ponovo podizati kamatne stope. Povećanje stope nezaposlenosti ublažilo bi pritisak na plate, a time i inflaciju, koja je i dalje znatno iznad ciljne vrijednosti. Najnoviji podaci s tržišta rada konačno upućuju na moguće prvo zahlađenje, što bi se moglo značajno odraziti na berze.
Promijenjen pogled
Uprkos i dalje prilično dinamičnom makroekonomskom okruženju, izgledi i očekivanja u vezi sa poslovanjem kompanija značajno su se promijenili u posljednjih mjesec dana. Nakon dužeg vremena, dobili smo povećanje očekivanja u pogledu dobiti za treći i četvrti kvartal, a još značajnije za narednu godinu, što može uliti određenu dozu optimizma. Dugoročno gledano, samo profit osigurava rast tržišta dionica.
Korekcija je u nešto blažem obliku obuhvatila evropske berze. Uglavnom zbog sastava indeksa, koji je mnogo više ponderisan energetskom sektoru, a znatno manje tehnološkom sektoru. U Evropi su prinosi na državne obveznice također generalno porasli, a očekivanja su slična onima u SAD-u, da bi kamatne stope trebalo da ostanu na povišenim nivoima duže nego što se prvobitno očekivalo. Prinos na njemačke 10-godišnje državne obveznice približio se iznosu od tri posto, na nivo koji nije viđen više od jedne decenije. I čelnici Evropske centralne banke (ECB) u svojim izjavama ostaju nepokolebljivo privrženi cilju smanjenja inflacije kroz striktno provođenje restriktivne monetarne politike na duži period. Na posljednjem zasjedanju se moglo zaključiti da je ECB okončala svoj ciklus povećanja kamatnih stopa. Posljednje izjave pojedinih članova vijeća to više ne potvrđuju. Tačno je da je inflacija u zoni eura pala na najniži nivo u posljednje dvije godine i dostigla 4,3 posto u augustu, ali je to i dalje znatno iznad ciljeva ECB. Uprkos svemu, može se uočiti značajan trend pada, jer je inflacija u julu i dalje bila 5,2 posto.
Opšti negativan trend zahvatio je i azijska tržišta, iako je tamo makroekonomsko okruženje prilično drugačije, barem što se tiče problema sa inflacijom.
Podaci o poslovanju za treći kvartal počet će se objavljivati uskoro. Ukoliko se ostvare prognoze o rastu dobiti i ukoliko kompanije potvrde trendove rasta u svojim prognozama do kraja godine, kraj godine bi mogao biti obojen zelenom bojom.
Autor teksta: Slavko Rogan, Triglav Skladi