U 2024. godini očekuje se rast ekonomske aktivnosti, iako će on biti manji nego prethodne godine u svim većim svjetskim ekonomijama. Globalni rast će iznositi oko 2,7 posto, a u razvijenom svijetu se očekuje niži rast (SAD 1,5 posto, eurozona 0,9 posto). Tržišta u razvoju će rasti brže, ali nešto nižom stopom u odnosu na prosjek prethodnih godina (Indija 6,1 posto, Kina 4,7 posto). I ukupna i bazna inflacija nastavit će da opadaju, što će omogućiti labaviju politiku centralnih banaka. U takvom ambijentu ostajemo optimistični po pitanju dioničkih tržišta, jer su vrednovanja nekih tržišta ispod dugogodišnjih prosjeka, a poslovni rezultati kompanija prevazilaze očekivanja. To će zadržati iznadprosječno interesovanje za rizičnije investicije.
Drugi scenariji takođe nude privlačnost ulaganja u dionice. Ukoliko se inflacija ne smanji (npr. zbog jakog tržišta rada) i centralne banke zadrže visoke kamatne stope, ipak bi se mogla održati visoka kupovna moć, omogućavajući kompanijama da prilagode cijene proizvoda i tako ostvare dobre poslovne rezultate. U ovom slučaju, međutim, bilo bi potrebno prilagoditi portfolio na nivou sektora, odnosno u pravcu sigurnijih i nešto jeftinijih sektora. Takvo okruženje bi nepovoljnije utjecalo na ulaganja u obveznice, jer bi zahtijevani prinosi ostali visoki. Rizična ulaganja bila bi najmanje atraktivna ako bi došlo do odstupanja od centralnog scenarija prema velikoj recesiji, što je malo vjerovatno.
Usporeni, ali i dalje stimulativni ekonomski rast utjecat će i na prinose dionica pojedinih sektora. Rast profita kompanija i labavija politika centralnih banaka pozitivno će utjecati na kompanije i aktivnosti sa očekivanim nadprosječnim rastom poslovanja. Stoga očekujemo nadprosječan rast u sektorima robe široke potrošnje, posebno u internet prodaji, informacionim tehnologijama s naglaskom na poluprovodnike, softver, te usluge u oblaku i komunikacijske usluge u segmentu digitalnog oglašavanja. Sektor osnovnih potrošačkih dobara, sektor energije i sirovina ocjenjujemo manje atraktivnim. Posljednja dva također zbog slabe industrijske aktivnosti i ekonomske neizvjesnosti u Kini, koja je dugo vremena bila ključni generator potražnje.
Promijenjena politika centralnih banaka utjecat će i na pozitivno okruženje za obveznice, koje trenutno nude dugoročne prinose iznad očekivane inflacije. Očekujemo pad zahtijevanih prinosa (sa pozitivnim prinosima na obveznice), što znači da bismo trebali biti izloženi obveznicama sa dužim rokom dospijeća. Uprkos vjerovatnoj potrazi za rizičnijim segmentima, interesantne će biti i državne obveznice, koje u prosjeku imaju znatno duži rok dospijeća u smislu trajanja. Zbog očekivanog zatvaranja kreditnih troškova, prilike treba tražiti i među zemljama EU koje ne čine njeno jezgro.
Autor teksta: Gašper Dovč, Triglav Skladi
