Inflacija u svijetu se očekivano smanjuje, ali ima još puno nepoznanica, posebno u njenom strukturnom dijelu.
Objavljeni podaci o aprilskoj inflaciji u SAD-u bili su na očekivanim nivoima. Godišnja inflacija smanjena je sa šest posto u februaru na pet posto u martu, pri čemu je temeljna inflacija, koja isključuje utjecaj energenata i hrane, viša i iznosi 5,6 posto.
U Europi su brojke i dalje značajno veće i postojanije nego što bi se očekivalo. Podatke o inflaciji pomno prate centralne banke koje podizanjem kamatnih stopa još ne postižu željene rezultate smanjenja inflatornih pritisaka.
Uprkos smanjenju inflacije, inflatorni pritisci mogu biti dugotrajniji, jer su se strukturne promjene u ekonomijama intenzivirale u posljednje dvije godine. Dakle, priroda ove sadašnje inflacije, osim ciklične, sadrži i strukturnu komponentu. Posljednja uključuje faktore kao što su neravnoteža između ponude i potražnje, deglobalizacija, demografija, dekarbonizacija… Strukturna inflacija je postojanija i teže joj se suprotstaviti u nedostatku temeljnih promjena u ekonomiji. Takve promjene zahtijevaju više vremena.
Centralne banke postupaju opreznije
Primjetno je da su mjere centralnih banaka sve blaže, a neke su čak privremeno prestale podizati ključne kamatne stope. Budući da je pristup centralnih banaka ovoga puta bio agresivan, učinci zaoštrenih finansijskih uslova ekonomije još se ne osjećaju u potpunosti. Takve mjere djeluju sa zakašnjenjem. Dilema kako dalje bit će prisutna još neko vrijeme. Pretjerano zaoštravanje finansijskih uslova naštetilo bi rastu, dok bi preuranjeno zaustavljanje zaoštravanja, s druge strane, signaliziralo odustajanje od borbe protiv inflacije i možda ponovo osnažilo inflacijska očekivanja.
A kako se investitori ponašaju u takvom okruženju? Stanje ekonomije utječe na njihov odnos prema riziku, a kamatne stope utječu na zahtijevane stope povrata (što je viša kamatna stopa, to je veća potrebna premija rizika, što snižava tržišnu vrijednost). Monetarna politika, koja za sada ostaje restriktivna, očekuje se da će dosegnuti vrhunac kamatnih stopa sljedećih mjeseci u SAD-u te u drugoj polovini godine u Europi, što će stabilizirati tržišna vrednovanja.
To je dobar signal za apetit za rizičnim ulaganjima, koji bi jedino mogla poremetiti jača recesija, koju prema trenutno dostupnim podacima ne očekujemo. Čak i obveznice, koje su prošle godine doživjele jedan od najvećih padova u istoriji, dobijaju na snazi kako se kamatne stope stabiliziraju. Procjene na berzama su relativno atraktivne, što smanjuje mogućnost većeg pada berzanskih kurseva i daje dobru osnovu za dugoročnija ulaganja.
Za sada nema bojazni od jačeg pogoršanja poslovanja. Poslovni pokazatelji (profitne marže, povrat na kapital) su u blagom padu, ali ostaju na visokim nivoima, a nema ni naznaka većeg pada dobiti.
Autor teksta: Sašo Ivanović, Triglav Skladi