Korporativni rezultati održavaju optimizam na berzi unatoč rastu kamatnih stopa i inflaciji.
U posljednjoj sedmici jula, raspoloženje na berzama moglo bi se opisati kao sve, samo ne kao praznično. Veliki dio pozitivnog raspoloženja u prvoj polovini protekle sedmice može se pripisati objavljivanju poslovnih rezultata. Prema podacima Bloomberg-a, otprilike jedna trećina najvećih svjetskih kompanija zastupljenih u MSCI World indeksu objavila je polugodišnje rezultate, pri čemu je profit premašio prognoze analitičara za više od četiri posto, a prodaja za više od dva posto.
Očekivano povećanje kamatnih stopa
Raspoloženje u srijedu nije promijenilo ni ponovno povećanje ključne kamatne stope američke centralne banke Fed za 75 baznih poena, jer su to učesnici na berzama očekivali. Reakcija je bila sasvim suprotna – kupovni entuzijazam uslijedio je nakon očekivanja da će se tempo povećanja kamatnih stopa postepeno usporavati, barem nakon očekivanog povećanja od 50 do 75 baznih poena u septembru. Podaci da je američki BDP smanjen za 0,9 posto, objavljeni u četvrtak, obilježili su drugi uzastopni negativan kvartal nakon pada od 1,6 posto u prvom kvartalu ove godine, što po definiciji već znači tehničku recesiju.
Djelovanje Fed-a je usmjereno na borbu protiv inflacije i daleko je od kraja. Iako su se mnogi plašili da će povećanje kamatnih stopa dovesti do recesije u SAD-u, snažno tržište rada glavni je adut Fed-a u ocjeni da ekonomija može izdržati negativne efekte restriktivne monetarne politike.
Inflacija ne proizlazi iz neravnoteže na strani potražnje ili pregrijavanja ekonomija, već je problem na strani ponude. Počelo je s prekidima u lancu snabdijevanja zbog pandemije, a nastavilo se zbog rata u Ukrajini i sankcija prema Rusiji. Zbog toga pojedini ekonomisti prigovaraju centralnim bankama da njihove mjere u borbi protiv inflacije nisu primjerene.
Glavne su cijene energije
Da bismo bolje razumjeli inflaciju, moramo znati njenu strukturu. Najveći dio povećanja inflacije krajem prošle i početkom ove godine uzrokovan je poskupljenjem energenata i repromaterijala, dok su rat i sankcije počele poskupljivati hranu. Iznadprosječna inflacija u uslugama počela je da se pokazuje ove godine zbog pritiska na plate i povećanje fiksnih troškova, a također se prenosi i na gotove proizvode. U posljednja dva mjeseca bilježimo pad cijena nafte, terminskih ugovora za žitarice, kukuruz i soju, kao i pad cijena sirovina i industrijskih metala. Ako se ovaj trend nastavi, u kombinaciji s baznim učinkom, inflacija će početkom 2023. godine promijeniti smjer i početi opadati. Najviše nepoznanica je u Europi, gdje velika ovisnost o ruskom plinu može gurnuti europsku ekonomiju u recesiju istovremeno sa visokim cijenama energenata, ako plina bude manjkalo.
Optimizam učesnika na berzi može se pripisati uglavnom izgledima, koji se mogu sažeti u nekoliko rečenica. Kompanije sa dobrim poslovnim objavama ulijevaju osjećaj stabilnosti, mjere centralnih banaka su očekivane i ne predviđa se da će biti dugotrajne, inflacija bi trebalo da se smiri iduće godine, a recesija je samo tehnički pojam i neće imati dublje posljedice. Sve to, uz niske vrijednosti berzanskih indeksa, predstavlja priliku za kupovinu u očima investitora, usprkos svijesti o brojnim rizicima koje svakodnevno pratimo.
Autor teksta: Sašo Ivanović, Triglav Skladi
