Bazna inflacija i dalje raste, a centralne banke će se vjerovatno boriti s njom još godinu ili dvije.
Ponovljeno – inače očekivano – povećanje kamatne stope američke centralne banke, a posebno komentari njenog predsjednika, još jednom su potvrdili da je borba centralnih banaka s inflacijom daleko od kraja i da nas restriktivna monetarna politika neće uskoro napustiti.
U posljednje vrijeme, gotovo sve centralne banke širom svijeta su snažno vodile restriktivnu monetarnu politiku. Veličina povećanja kamatnih stopa je često čak i veća od očekivane i nema znakova da centralne banke gube zamah. To sugerira da inflacija još uvijek nije pod kontrolom i da su centralne banke prespavale kada je bilo vrijeme za pooštravanje, što sada pokušavaju da nadoknade.
Nije sve u cijenama energenata
Iako u nekim zemljama podaci već ukazuju na zaustavljanje rasta inflacije ili čak njen pad, među kojima je svakako najvažniji podatak za SAD, takozvana bazna ili temeljna inflacija još uvijek u porastu. Ova, za razliku od inflacije koja se obično vidi u medijima, ne uzima u obzir cijene energenata, hrane, alkohola i duhanskih proizvoda.
Upravo podaci o baznoj inflaciji igraju ključnu ulogu u odlukama centralnih banaka. Dodatno snažno tržište rada, koje ne popušta uprkos agresivnom povećanju kamatnih stopa, omogućava brzo povećanje stopa, što centralnim bankama ulijeva samopouzdanje prilikom odlučivanja. Zanimljivo je da prognoze centralnih banaka za sada ukazuju da će stopa nezaposlenosti, uprkos agresivnom povećanju kamatnih stopa, tek neznatno porasti i da će ostati na istorijski niskim nivoima.
Veliko pitanje na koje investitori pokušavaju da odgovore jeste, naravno, koliko dugo će trajati restriktivna politika centralnih banaka? Dugotrajna povećanja kamatnih stopa svakako mogu izazvati velike glavobolje kućanstvima, ekonomijama i državama. No, na sve negativno utječe i visoka inflacija.
Cilj je dva posto inflacije
Stoga je potrebno izabrati manje zlo. A to je definitivno smanjenje inflacije. Bazna inflacija ima tendenciju da opada sporije, a s obzirom na to da i dalje bilježimo rast, možemo pretpostaviti da će se centralne banke sigurno boriti protiv inflacije još godinu ili dvije. To, međutim, ne znači da ćemo pratiti rast kamatnih stopa tokom čitavog perioda. Podizanje istih vjerovatno se polako bliži kraju, što ne znači da smo već tu, ali se definitivno bližimo kraju podizanja kamata. Ali kada ga dostignemo, čekat ćemo na tom nivou dok se inflacija ne smiri i približi željenim godišnjem rastu od dva posto.
Šta to znači za finansijska tržišta? Ova godina je bila izazovna za investitore i na tržištu dionica i na tržištu obveznica. Rast kamatnih stopa se neizbježno odražava na veće tražene prinose, kako za obveznice tako i za dionice, što znači i pad cijena. Pozitivno je to što je mnogo negativnog, uključujući još nekoliko povećanja kamatnih stopa, već sada uračunato u cijene dionica i obveznica. To nas može ispuniti optimizmom da je najgore na tržištu iza nas i da ponovo dolaze bolja vremena za investitore.
Autor teksta: Vid Pajič, Triglav Skladi
