Strah, neizvjesnost i volatilnost su trenutno čvrsto ukorijenjeni na dioničkim tržištima. Makroekonomski podaci nisu ohrabrujući, a nije ništa novo da su makaze i platno u rukama Američke centralne banke (Fed). U sedmici iza nas američka tržišta su završila nešto niže, za nijansu bolje u Europi, jer su tržišta u prosjeku blago porasla. Čini se da je psihološki faktor postao dominantan u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) kod malih ulagača koji su se odlučili za masovnu prodaju svojih dioničkih ulaganja. To potvrđuje i informacija jedne od investicijskih kuća da su mali investitori za sedmicu dana prenijeli skoro 90 milijardi dolara iz ulaganja u dionice u novčane fondove (najviše od aprila 2020. godine).
Dionička tržišta, što se na prvi pogled može činiti nelogičnim, žele trenutno najgore moguće podatke sa američkog tržišta rada. Ono je, čak i suprotno od pesimizma na dioničkim tržištima, za sada još prilično otporno. I to unatoč činjenici da je većina glavnih poslodavaca visokoobrazovanog tehničkog osoblja, poput Microsofta, Applea, čak i Amazona, prije nekog vremena obustavila nova zapošljavanja. Očigledno, segment srednje velikih preduzeća je toliko popunjen narudžbama da (još uvijek) može otvoriti toliko novih radnih mjesta da je nezaposlenost i dalje na rekordno niskoj razini. S druge strane, i dalje imamo okruženje visoke inflacije koja je, suprotno očekivanjima, znatno tvrdoglavija od prvobitnih procjena. Fed ovdje ne bi mogao više pogriješiti. Oba segmenta (tržište rada i inflacija) pružaju snažnu osnovu za Fed da ostane nepokolebljiv u svojim aktivnostima monetarnog stezanja. I tu leži odgovor zašto bi investitori željeli lošije tržište rada. Fed bi bio primoran signalizirati povratak labavijem djelovanju, možda čak i započeo period ponovnog smanjenja kamatnih stopa. Podaci o inflaciji iz prošle sedmice pokazali su da značajno povećanje kamatne stope početkom novembra neće biti izbjegnuto, jedino što ostaje otvoreno jeste da li će se Fed i ovoga puta zadovoljiti povećanjem od 0,75 posto, ili će poduzeti još hrabriji korak sa povećanjem od 1 posto. Pojašnjenje Fed-a će biti važno za dalje. Borba Fed-a protiv inflacije podizanjem kamatnih stopa ima negativne eksterne efekte, koji se već najviše osjećaju u sektoru nekretnina. Kamata na 30-godišnje hipoteke dostigla je nevjerovatnih 7,2 posto ove sedmice (najviši nivo u posljednjih 20 godina). Kao rezultat toga, broj transakcija na tržištu nekretnina već je naglo pao, što će se negativno odraziti na gospodarski rast.
Ove sedmice je počeo i period najave poslovnih izvještaja za treći kvartal, koji će dati odgovor o stvarnom stanju američke ekonomije, a još važnije, bit će moguće procjene poslovanja do kraja godine. Još je prerano za bilo kakve ozbiljnije zaključke, jer ih je objavilo samo nekoliko kompanija. Unatoč malom broju objava, uzorak bi se mogao smatrati relevantnim za banke, jer su rezultate objavile gotovo sve veće banke. Generalno, moglo bi se reći da nije bilo loše za ove uslove, što se može smatrati dobrom vodiljom za ostale najave, a tehnološki i industrijski sektor će biti znatno mjerodavniji. I jedni i drugi će dati odgovor da li na tržištu možda ima previše pesimizma. Ako je odgovor pozitivan, onda možemo čak i s blagim optimizmom očekivati kraj godine.
Autor teksta: Slavko Rogan, Triglav Skladi
