Kamatne stope na državne obveznice su više nego što su bile u prosjeku u posljednjih deset godina.
Objava septembarske inflacije u eurozoni od srijede, koja je dostigla 9,9 posto, izazvala je na tržištu obveznica rast zahtijevanih prinosa na obveznice. Tako je prinos na desetogodišnje njemačke državne obveznice već premašio 2,4 posto, dok je prinos na slovenačke obveznice istog roka dospijeća premašio 3,6 posto.
Investitori su uglavnom uplašeni porastom bazne inflacije, koja ne uzima u obzir rast cijena energije i hrane, jer one i dalje rastu s obje strane Atlantika. Dok je njena vrijednost dostigla 6,6 posto u Sjedinjenim Državama, u eurozoni je porasla je na 4,8 posto. Problem sa baznom inflacijom je u tome što kada jednom poraste, teško ju je vratiti pod kontrolu, što je proces koji može potrajati godinu dana ili duže. Najveću težinu u obračunu bazne inflacije ima rast cijena usluga i rast renti.
Nakon objavljivanja podataka o inflaciji, investitori su odmah prilagodili svoja očekivanja o kamatnoj stopi koju centralne banke moraju postići da bi utjecale na smanjenje rasta cijena. U SAD-u se očekuje da će ključna kamatna stopa Fed-a porasti na čak pet posto do prvog kvartala sljedeće godine, a kamatna stopa ECB-a na više od tri posto. Očekuje se da će do većih povećanja doći uglavnom ove godine.
Veći utjecaj u 2023. godini
Zbog kašnjenja, efekat viših kamatnih stopa će se osjetiti tek u narednoj godini, jer posebno u eurozoni imamo kamatne stope koje i dalje stimuliraju ekonomski rast. U Europi su potrebne kamate veće od dva posto da bi se usporio privredni rast. U SAD je u septembru premašena neutralna kamatna stopa koja ne potiče ekonomiju.
Stoga nije ni čudo što su podaci o stanju američke ekonomije i dalje veoma dobri. Nezaposlenost je i dalje rekordno niska sa 3,5 posto, udio radno aktivnog stanovništva je također rekordan, kao i industrijska proizvodnja. Prije samo nekoliko sedmica bilo je mnogo straha od toga kakvi će biti rezultati kompanija u trećem kvartalu. Konkretno, smanjena su očekivanja za rast dobiti, jer se navodi da kompanije ne mogu sve troškove prenijeti na potrošače.
Nakon prvih najava, ovi strahovi su raspršeni. Banke, koje su odraz ekonomije, pokazale su dobre rezultate: potrošačka potrošnja je veća i imaju pet puta veću štednju nego prije pandemije. Dobri rezultati za ekonomiju negativno su protumačeni na tržištima kapitala, jer to znači da će monetarna politika centralnih banaka morati biti još restriktivnija.
Iako bi i obveznice mogle pokazati veću volatilnost u narednom periodu, one ponovo postaju interesantne sa upravljačkog stanovišta. Kamatne stope na američke, europske i slovenačke obveznice više su nego što su bile u prosjeku u posljednjih deset godina. Penzioni fondovi i drugi institucionalni investitori, koji ulažu na dugi rok, neće pogriješiti ako postepeno počnu kupovati obveznice, jer se za godinu dana očekuje konkretno niža inflacija. Neodrživost velikih poskupljenja može se jasno vidjeti u velikim korekcijama cijena plina i struje koje trenutno viđamo na tržištima.
Autor teksta: Radivoj Pregelj, Triglav Skladi
