Geopolitički rizici će imati značajan utjecaj na ekonomsku aktivnost kroz dostupnost i cijene energenata.
Geopolitički rizici nastavljaju da rastu na Bliskom istoku. Napadi Huta u Crvenom moru su se pojačali, a SAD i Britanija su odgovorile vazdušnim napadima na Hute u Jemenu. Napetost se pogoršava činjenicom da je Iran zaplijenio i naftni tanker u Omanskom zaljevu.
Za sada ovaj incident nije utjecao na cijenu nafte, ali je izvjesno da uz eventualnu eskalaciju ovakvih događaja naftna tržišta neće ostati ravnodušna i doći će do povećanja cijena. Omanski zaljev je veoma blizu Hormuškog moreuza, kritične tačke za protok nafte. Oko 20 posto svjetske potrošnje prolazi kroz Hormuški moreuz. Veliki problemi ili poremećaji u protoku nafte u ovoj regiji bit će mnogo više zabrinjavajući za tržišta, jer za razliku od Crvenog mora gdje se brodovi mogu preusmjeriti i duže putovati oko Južne Afrike, ne postoji druga opcija za brodove koji prolaze kroz Hormuški moreuz. Ipak, rizik od značajnih poremećaja u protoku nafte iz Perzijskog zaljeva je nizak, ali ni pod kojim okolnostima taj rizik ne treba zanemariti s obzirom na potencijalni utjecaj na snabdijevanje naftom i cijene.
Velike rezerve plina
Takođe, za sada nema straha na tržištu plina, uprkos tenzijama i nestabilnom Bliskom istoku. Hladnije vrijeme u dijelovima Evrope rezultiralo je bržim povlačenjem plina iz skladišta, pri čemu su skladišta sada napunjena nešto manje od 82 posto, što je i dalje znatno iznad petogodišnjeg prosjeka od oko 70 posto za ovaj period u godini. Čak i ako se trenutna dinamika potrošnje u Evropi nastavi do kraja grijne sezone, zalihe bi mogle da ostanu iznad 50 posto, što znači da sa tog aspekta neće biti pritiska na potražnju i veće cijene. Tokom protekle sedmice, zalihe prirodnog plina u SAD su blago opale, ali to nije imalo značajan utjecaj na cijenu, sa rezervama plina koje iznose 3.336 milijardi kubnih stopa, što je za 11,6 posto više od petogodišnjeg prosjeka.
Proizvodnja bakra u Čileu raste
Na tržištu bakra ne treba zanemariti ni Čile, najvećeg svjetskog dobavljača bakra, koji je smanjio projekcije proizvodnje bakra za 2024. godinu, uglavnom zbog kašnjenja projekata. Očekuje se da će proizvodnja bakra u Čileu ove godine dostići 5,64 miliona tona, šest miliona tona 2025. i 6,43 miliona tona 2034. godine. Proizvodnja u 2023. godini iznosila je 5,33 miliona tona. Vrhunac proizvodnje očekuje se 2029. godine na 6,88 miliona tona. Poteškoće u proizvodnji ogledaju se u opadanju kvaliteta rude, ograničenjima korištenja vode i strožijim procesima izdavanja dozvola.
Više kukuruza i pšenice
Nešto više optimizma dolazi iz sektora poljoprivrede. Međunarodno vijeće za žitarice (IGC) povećalo je prognozu za globalnu proizvodnju kukuruza za žetvu 2023/24. godine, kao i procjene potrošnje, iako bi određeni višak mogao ostati za ovaj usjev. Procjena potrošnje pšenice za 2023/24. godinu ostaje nepromijenjena, dok je procjena proizvodnje blago povećana. Svijet bi takođe mogao da ima višak soje na kraju godine. Ipak, vremenski uslovi će imati posljednju riječ.
Geopolitički rizici će imati značajan utjecaj na globalnu ekonomsku aktivnost kroz energente. Oni imaju snažan utjecaj na nivo inflacije, što zauzvrat diktira trenutno restriktivnu monetarnu politiku. Ovogodišnji privredni rast zasniva se i na očekivanjima nižih kamatnih stopa, što su centralne banke već nagovijestile. Međutim, nekontrolisani rast cijena energenata, kao rezultat geopolitičkih tenzija, može u velikoj mjeri otežati ovaj scenario ekonomskog rasta.
Autor teksta: Slavko Rogan, Triglav Skladi
