Nova emisija EU obveznica dostigla je gotovo deset puta veći zahtijevani prinos nego u novembru 2020. godine.
Emisija obveznica Evropske unije iz prošle sedmice u iznosu od pet milijardi eura za finansiranje fonda za oporavak od pandemije od 800 milijardi eura pokazala je da postoji velika potražnja za takvim obveznicama među investitorima. Potražnja je bila sedam puta veća od ponude.
Ipak, važno je istači činjenicu da je zahtijevani prinos na obveznicu koja dospijeva 2048. godine iznosio 2,625%, što je gotovo deset puta više od zahtijevanog prinosa na obveznicu izdatu za finansiranje istog fonda u novembru 2020. godine i koja ima dospijeće 2050. godine. Tada je zahtijevani prinos bio 0,3%. Raspon u odnosu na njemačku obveznicu uporedivog dospijeća također se povećao, skočivši sa 25 baznih bodova u novembru 2020. godine na 80 baznih bodova u vrijeme ove emisije.
Oporavak od pandemije bit će skuplji
Veći zahtijevani prinosi učinit će da finansiranje oporavka europske ekonomije nakon pandemije bude mnogo skuplje nego što smo na početku predviđali. Povećanje troškova zaduživanja posebno će osjetiti zaduženije zemlje južne Europe koje su u prošlosti već imale problema sa skupim zaduživanjem i čiji je zahtijevani prinos uz trenutni rast kamata najviše porastao.
U slučaju grčkih i italijanskih desetogodišnjih obveznica tokom prošle godine smo mogli vidjeti raspon zahtijevanih prinosa, koji su varirali između približno 0,5% i 4,2% u Italiji te čak do 4,7% u Grčkoj. Samo poređenja radi, u istom periodu, zahtijevani raspon prinosa na njemačke desetogodišnje državne obveznice kretao se između približno -0,5% i 1,7%.
Potrebna je europska solidarnost
Fond za oporavak od pandemije je svojevrsni dokaz europske solidarnosti. To će nam trebati i u narednim godinama ako najugroženije zemlje želimo zaštititi od tereta vlastitog duga koji su akumulirali prije pandemije i samo povećavale tokom pandemije. Mehanizmi Europske centralne banke će morati da se pozabave ovim pitanjem, inače se u narednim mjesecima i godinama ponovo možemo pripremati za priče o neodrživosti duga i opasnosti od ponavljanja grčkog scenarija u nekoj drugoj zemlji.
Podivljala inflacija prisiljava centralne banke da podižu kamatne stope, što se neizbježno odražava na veće zahtijevane prinose, posebno one sa dužim rokom trajanja. Moramo biti svjesni da je završen period vrlo povoljnog zaduživanja i da mu vjerovatno nećemo svjedočiti još neko vrijeme. Zemlje mogu kratkoročno ublažiti troškove refinansiranja duga tako što će se više zaduživati kratkoročnim obveznicama nego što su to činile do sada. Kao što je navedeno, na duge staze, Europska centralna banka, zajedno sa drugim institucijama, također mora dati svoj doprinos. Međutim, za to će biti potrebno ponovo postići konsenzus i pokazati solidardnost unutar Europske unije.
Autor teksta: Vid Pajič, Triglav Skladi