Prošle godine zlato je značajno poraslo, dijelom zbog rasta cijene zlata u američkim dolarima, a dijelom zbog deprecijacije eura.
Donald Trump je tokom svoje predizborne kampanje upozoravao da je cijena zaduživanja za SAD previsoka. Dio problema su i visoke kamatne stope, koje je najlakše sniziti kroz politiku centralne banke. Ali američke federalne rezerve (FED) su nezavisno tijelo, što znači da će nova vlada naići na prepreke u tome. Ipak, smanjenje prinosa na 10-godišnje američke državne obveznice ostaje jedna od ključnih ekonomskih strategija Trumpove druge administracije i jedan od glavnih zadataka novog ministra finansija Scotta Bessenta. On smatra da se uz prave mjere može postići pad kamata – a zasad idu po planu. Prinosi su već pali za 40 baznih poena u prošlom mjesecu.
Ali njegov optimizam nije uvjerio sve, a mnogi investitori i ekonomisti ostaju skeptični. Prinose na obveznice određuje jedno od najvećih i najlikvidnijih tržišta na svijetu. Dakle, sve mjere mogu biti samo indirektne. Prikladno je zapitati se igra li se Trumpova administracija s tržištima ili zaista kontroliše situaciju. Možemo vjerovati da se Trump i Bessent zalažu za niže kamatne stope, jer bi to moglo stimulisati ekonomski rast. Paradoksalno, istorija pokazuje da prinosi na državne obveznice obično opadaju samo tokom perioda usporavanja rasta ili recesije. Dakle, može li Trumpova administracija održati visok ekonomski rast uz istovremeno smanjenje kamatnih stopa?
Protekcionizam kao problem
Od izbora, kamatne stope na američke desetogodišnje obveznice su porasle. Prilikom prvog izbora, najavljeno smanjenje poreza i protekcionističke mjere, poput carina, očekivalo se da će povećati budžetski deficit i inflaciju, što bi posljedično dovelo do rasta kamatnih stopa.
Međutim, nedavno smo primijetili drugačiji trend. Prinosi na obveznice padaju, što bi moglo ukazivati na to da tržišta sumnjaju u Trumpovu istinsku želju (ili sposobnost) da implementira najavljene carine. Mnogi investitori smatraju da su njegove izjave samo politički manevri koji se neće u potpunosti realizovati u praksi. Smanjenju zahtijevanih prinosa doprinosi i činjenica da se inflacija u SAD-u smanjuje, iako vrlo postepeno. Pritisci na cijene ostaju, što znači da privreda još uvijek nije dosegla period stabilno niskih cijena. Ipak, najnoviji podaci umanjuju strah od novog skoka inflacije, što je jedan od faktora koji je doprinio padu prinosa na obveznice. Ni na tržištu rada nema većih potresa – mjesečni rast radnih mjesta ostaje ispod 200.000, a nezaposlenost je i dalje niska. Najveća prijetnja strategiji snižavanja kamatnih stopa je Trumpov protekcionizam. Ako bi uveo visoke carine na evropsku i kinesku robu, cijene uvoznih proizvoda (kao i domaćih!) bi porasle, inflacija bi se povećala, a FED bi bio primoran da zadrži ili čak podiže kamatne stope. Ovo bi bilo u potpunoj suprotnosti sa sadašnjom strategijom vlade.
Konfliktne politike stvaraju konfuziju među investitorima, koji su oprezni. Gledajući unazad, Trumpov prvi mandat donio je ekonomske tenzije zbog protekcionističkih mjera, ali mnogi vjeruju da će u drugom mandatu izbjeći drastične poteze. Uprkos neizvjesnosti i konfuziji, možemo se umiriti činjenicom da Trump uvijek stavlja finansijska tržišta u prvi plan i mjeri svoj uspjeh prinosom dioničkog indeksa. Jake protekcionističke mjere tome vjerovatno ne bi koristile. Kao rezultat toga, uprkos suzdržanosti FED-a, možemo biti optimisti da će kamatne stope padati, što će se pozitivno odraziti na rast ulaganja u obveznice.
Autor teksta: Vid Pajič, Triglav Skladi
