Nismo još sasvim na rekordnom nivou, ali mnogima se postizanje novih rekordnih nivoa na dioničkim tržištima čini prilično utopijskim, kada stalno slušamo da je inflacija iznad prosjeka, da narudžbe iz Njemačke opadaju, o ratu u Ukrajini, krizi na Bliskom istoku, otežanom transportu preko Crvenog mora, problemima kineskog sektora nekretnina i mogao bih nabrajati u nedogled. Ukratko, potencijalno loših vijesti za privredu koliko god želimo. Sve u svemu, mediji uveliko pomažu u širenju loših vijesti, ali manje u euforičnom izvještavanju dobrih vijesti, jer se “lošije” vijesti više čitaju.
Pa kako onda dionička tržišta mogu biti blizu najviših vrijednosti svih vremena? To je zato što investitori, posebno institucionalni investitori, ne donose odluke na osnovu vijesti i članaka koje objavljuju masovni mediji, još manje na osnovu onoga što ljudi objavljuju na društvenim mrežama (osim možda tu i tamo objave Elona Muska), već na osnovu makroekonomskih podataka, kretanja u privredi i saopštenja o rezultatima poslovanja, koje jednom kvartalno objavljuju kompanije koje kotiraju na berzi. Pratimo ono što nam govore čelni ljudi u centralnim bankama i na osnovu činjenica svaki pojedinac (investitor) pokušava da formira svoje mišljenje o investicijskim odlukama. Neki vide podatke kao pozitivne, drugi kao negativne. Oni kojih je više, akcijama na berzi (kupovina/prodaja) odlučuju u kom pravcu će se kretati dionički indeksi. S vremena na vrijeme desi se da većina pogriješi, što se kod dioničkih indeksa izražava u pretjerano negativnom trendu ili napuhavanju berzanskog balona.
2022. godina je bila izuzetno negativna na tržištima kapitala jer se uveliko vjerovalo da će rat u Ukrajini dovesti do energetske krize, hiperinflacije i visokih kamatnih stopa, što bi globalnu ekonomiju trebalo gurnuti u duboku recesiju. Ukratko, svi uključeni vidjeli su samo crni scenarij, zbog čega smo svjedočili padu dioničkih tržišta od 20 i više posto. Tipičan period pretjerivanja, ovog puta u negativnom smjeru. Naravno, dogodilo se potpuno suprotno. Da, vidjeli smo visoku inflaciju i brzi rast kamatnih stopa. Međutim, ono što je većina učesnika na tržištima kapitala previdjela ili zanemarila je činjenica da su potrošači istorijski imali najveći udio štednje kao rezultat zatvaranja tokom pandemije covida-19 i da su kompanije još od dužničke krize značajno smanjile zaduženje. U periodu covid-19, kompanije su naučile da na tržištu ne postoji neograničena ponuda kvalitetnih zaposlenika te uprkos turbulentnim vremenima nisu otpuštale zaposlenike. Kao rezultat toga, 2023. godine, kao na traci, iz kvartala u kvartal objavljivali su znatno bolje poslovne rezultate od očekivanih. Sredinom 2023. godine, vijest o prodoru umjetne inteligencije udarila je kao grom iz vedra neba, a kompanije, bez obzira na industriju, nisu imale izbora nego početi ubrzano ulagati u infrastrukturu koja bi im omogućila njeno korištenje, jer nisu željele ponoviti greške iz vremena dot.com, kada su mnoge kompanije ignorisale novu tehnologiju i tehnološki zaostajale za konkurencijom te dopustile uspon novih kompanija kao što su Google, Facebook, itd. U međuvremenu, centralne banke su brzim podizanjem kamatnih stopa uspjele obuzdati inflatorne pritiske, tako da je u drugoj polovini godine rast inflacije znatno smanjen, a očekivanja investitora o prestanku podizanja kamatnih stopa i prve prognoze o smanjenu u 2024. godini su se ostvarile. Kao rezultat toga, globalni dionički indeks razvijenih tržišta se u dvije godine vratio se na početnu tačku i samo je pitanje vremena kada ćemo u medijima vidjeti naslove poput “dionička tržišta dostigla novu rekordnu vrijednost”.
I šta iz cijele priče možemo „ponovo“ da naučimo? Kada se čini da ne može biti gore i da su dionička tržišta u slobodnom padu, najbolje je vrijeme za ulaganje viška novca, jer će prije ili kasnije dionički indeksi dostići nove maksimume, kao što ih dostižu još od prve objave vrijednosti indeksa Dow Jones 26. maja 1896. godine.
Autor teksta: Izidor Jerman, Triglav Skladi