Proteklu godinu vjerojatno će mnogi pamtiti po istorijski visokoj inflaciji. Ovo je odjeknulo u cijelom svijetu. Manje su odjeknuli rekordni padovi na tržištima obveznica, koji u tako visokim postocima nisu zabilježeni ni u SAD-u u posljednjih 50 godina. Šta se dogodilo? Trajno visoka inflacija znatno je iznenadila tržišta i centralne banke koje su početkom godine još uvijek bile na nultim kamatnim stopama, na što su reagirale istorijski brzim podizanjem kamatnih stopa. Troškovi posuđivanja posljedično su se vratili na razdoblje od prije više od deset godina, stavljajući obveznice u zonu koja ponovno nudi povrate iznad prosječne dugoročne inflacije bilo u SAD-u bilo u Europi. Drugim riječima, ako inflacija u sljedećem desetljeću ne bude značajno odstupala od dugogodišnjeg prosjeka, tokom dugog vremenskog razdoblja obveznice nude ne samo veći nominalni, nego i veći realni povrat. Realna isplativost obično je jedan od osnovnih ciljeva ulaganja ili štednje.
Centralne banke za sada imaju prilično različita stajališta o daljnjem dizanju kamatnih stopa kako bi se inflacija vratila na 2%. ECB smatra da je pred njom još povećanja kamatnih stopa ove godine, dok je FED, prema mišljenju većine članova odbora, već bliže vrhu ciklusa povećanja kamatnih stopa. Tolika razlika u stajalištima nije iznenađenje jer je inflacija u EU zaostajala za američkom i sada bi mogla biti slična dinamici dezinflacije koja se očekuje ove godine. Riječ je, dakle, o dinamici u kojoj se inflacijska i kamatna očekivanja smanjuju zajedno sa inflacijom.
U prošlosti se kriva prinosa na tržištima obveznica obično pokazala kao dobar pokazatelj dinamike u privredi i budućih poteza centralnih banaka. Status inverzne krive, koji proizlazi iz trenutačnih viših kratkoročnih i nižih dugoročnih kamatnih stopa kojima trenutno svjedočimo u SAD-u, sugerira da se potreba za još jednim smanjenjem kamatnih stopa polako, ali postojano približava. FED još ne shvaća ozbiljno ovaj signal, jer se uglavnom oslanja na makroekonomske podatke, koji još ne podržavaju ovaj scenarij. Zato ostaje pri procjeni da će kamatu do kraja godine zadržati na najmanje 5 posto. ECB je i dalje uvjerenija u daljnja povećanja kamatnih stopa, koja je prošle godine pokušala pratiti trend kamatnih stopa koji je zacrtao FED.
Prošlogodišnja inflacija centralne banke dodatno je iznenadila, pa uz trenutno puno tržište rada i rast plata, radije ostaju oprezni u procjenama inflacije kako ne bi prebrzo otpustili kočnice. Važan faktor koji može usporiti pad inflacije dolazi prvenstveno od oporavka Kine. Ako se to pokaže snažnijim od očekivanog, to bi moglo ponovno povisiti cijene roba i energije, što bi centralnim bankama otežalo brzo smanjenje inflacije.
No, trenutna slika sugerira da će se dugoročna inflacijska očekivanja nastaviti smanjivati, ponajviše zbog nižih nivoa cijena sirovina i energenata u odnosu na prošlu godinu, a u manjoj mjeri zbog nižih cijena usluga. Kao što je inflacija, viša od očekivane, negativno iznenadila centralne banke 2022., tako bi ih ove godine mogla iznenaditi pozitivno.
Autor teksta: Aleš Čačovič, Triglav Skladi
