Stručna analiza – U uslovima očekivanja rasta kamatnih stopa

29. Juna 2022.

Očekivanje rasta kamatnih stopa, a zatim i rast kamatnih stopa, kojima trenutno svjedočimo na berzama i, ne manje važno, u ponudi kredita komercijalnih banaka, smatra se uobičajenim procesom centralnih banaka koje nastoje da, kroz usporavanje kreditne aktivnosti, uspore privrednu aktivnost i posljedično inflaciju. Takva razdoblja na berzama obično su popraćena ispodprosječnim ili negativnim rastom na tržištima kapitala, budući da očekivanja viših kamatnih stopa s jedne strane smanjuju vrijednost ulaganja, a sa druge strane smanjuju očekivanja rasta dobiti kompanija. U sadašnjoj situaciji, visoka inflacija cijena sirovina i energenata veća je prepreka za kompanije od cijene zaduživanja. U svakom slučaju, cijena njihovog zaduživanja je znatno povećana, ali daleko od toga koliko ulazne sirovine i energenti. Dakle, ako gledamo unaprijed, za kompanije, ali i za domaćinstva, ključno je da se rast cijena sirovina i energenata što prije barem zaustavi, ako ne i preokrene. Ali šta to znači za ulagača?

Europski ulagač je do danas već prepoznao učinak povećanja srednjoročnih i dugoročnih kamatnih stopa na glavne klase ulaganja, kao što su obveznice i dionice. Na primjer, europske obveznice, koje su u prosjeku pale za više od 15% od najviše vrijednosti, što je rekord za europska tržišta obveznica, sljedeće godine imaju očekivanu kamatnu stopu ukalkuliranu za gotovo 3 postotna boda višu nego trenutačno (-0,5%). Ovo posljednje, u očekivanju zahlađenja evropske ekonomije, s jedne strane predstavlja veliki zalogaj, a sa druge strane, zbog rasta međunarodnih kreditnih marži prinosi na obveznice zaduženijih zemalja (Italije i Grčke) su već porasli iznad teško održivih 4%. Evropski indeks obveznica, koji se sastoji od državnih i korporativnih obveznica na postojećem nivou, sada nudi prosječan godišnji prinos od oko 2,5% do dospijeća obveznica u portfelju, što je već iznad prosječne godišnje inflacije u eurozoni (1,7%) od koje se mjeri. Dakle, ako investiramo u pomenuti indeks obveznica ili fond koji se poredi sa njim, možemo zaključiti da ćemo sa godišnjim prinosom od 2,5% najverovatnije ne samo pokriti, već i premašiti buduću prosječnu godišnju inflaciju. Sadašnja visoka inflacija, za koju se ispostavilo da je nešto duža nego što se prvobitno očekivalo, sigurno neće trajati vječno i vjerovatno će pasti u narednih 12 mjeseci, čak i ako cijene roba i energenata ostanu na sadašnjem visokom nivou. Ukoliko dođe do dobrodošlog smanjenja, efekti će biti deflatorni. U tom slučaju centralne banke će moći predahnuti sa podizanjem kamatnih stopa, što bi zauzvrat ublažilo monetarne tenzije na tržištima obveznica, podstaklo tržišta dionica i, naravno, privredu.

Posmatramo li to iz ugla dioničkog ulagača, koji se pita kako dalje nakon ovogodišnje negativne korekcije na berzama, za njega su od sličnog značaja i očekivanja u pogledu budućih kamatnih stopa. Nakon pada dionica na berzama, sada je u cijene dionica uključeno i određeno zahlađenje privrede. Ako se to zaista ostvari samo na nivou prosječnog rasta BDP-a za eurozonu (ispod 2%), možemo reći da je takav scenario, nakon oko 20% pada berzanskog indeksa od prošlogodišnjeg vrhunca, već uključen u dionice. Razlog za niži rast od možda previsokih očekivanja treba tražiti u visokoj inflaciji, problemu u lancu snabdijevanja i potencijalno nižoj potrošnji od očekivane. Dakle, ako se europska privreda ne suoči sa recesijom kao što je bila 2008. i 2012. godine, za što trenutno ne postoje (dovoljni) razlozi, dionički ulagač ima dobre razloge da u trenutnom okruženju podizanja i normalizacije kamatnih stopa ulaže u europski dionički indeks ili fond uporediv sa njim. Tako će ulagati u investiciju koja je u zadnjih 30 godina dala prosječni godišnji prinos od 7%, a vrlo je vjerovatno da će slična statistika vrijediti i sljedećih 30 godina. Ulagač se nagrađuje za preuzimanje većeg rizika (fluktuacije) ne samo pokrivanjem buduće godišnje inflacije, već i generiranjem višeprocentnog realnog godišnjeg prinosa.

Autor teksta: Aleš Čačovič, Triglav Skladi

Kontaktirajte nas

Pišite nam, stojimo Vam na raspolaganju. Da biste mogli primiti odgovor, ili ako želite da primate informacije o našim ponudama ili sa tržišta kapitala, molimo unesite svoje kontakt podatke.


    O društvu

    Triglav Fondovi društvo za upravljanje investicijskim fondovima d.o.o. Sarajevo je osnovano 2000. godine pod nazivom Prof-In d.o.o. Sarajevo. Kao jedan od vodećih upravitelja investicijskih fondova u Bosni i Hercegovini, društvo Triglav Fondovi d.o.o ima sva potrebna profesionalna znanja i upravljačke vještine te na taj način ispunjava standarde i uvjete potrebne za uspješno upravljanje investicijskim fondovima.

    Triglav Fondovi d.o.o. Sarajevo je dio Grupacije Triglav.

    Kontakt podaci

    Adresa: Ul. Mehmed paše Sokolovića br. 15 71000 Sarajevo

    Telefon:  +387 33 277 270

    Fax: +387 33 277 271

    Sva prava zadržana © 2021 Triglav Fondovi d.o.o. Sarajevo

    Development by Lilium Digital

    Kontaktirajte nas
    X